glazbena kultura

 

UVOD

Glazba je značajan dio ljudske kulture, te kao takva mora imati svoje mjesto u općem odgoju i obrazovanju učenika. Duševni život i izričaj učenika, kao i izravno životno iskustvo potvrđuju da učenici načelno vole glazbu i žele se njome baviti. Zato nastava glazbe treba učenika za vrijeme osnovnoga odgoja i obrazovanja upoznati s ljepotom glazbenoga izraza i bogatstvom glazbene baštine da bi, i nakon škole, bio aktivan korisnik glazbene kulture.

Program nastave glazbene kulture je vrlo otvoren i prilagodljiv učeničkim mogućnostima i potrebama. To ujedno znači da daje slobodu učitelju da, uz obvezne sadržaje, sam organizira dobar dio nastave, uzimajući u obzir mogućnosti i želje učenika. Glavni naglasak stavlja se na kulturološki aspekt glazbe.

Nastava glazbe, jednako tako, u središte pozornosti stavlja učenikovu glazbenu aktivnost. U činu pjevanja, sviranja i slušanja (bilo koje primjerene i kvalitetne skladbe) učenik doživljava i uči glazbu, obogaćuje svoj emocionalni svijet i izoštrava svoj umjetnički senzibilitet. Rezultat tog procesa nije moguće izravno kvantificirati, pa učitelj mora voditi računa o individualnim glazbenim sposobnostima učenika. Stoga je predloženi broj skladbi u našem programu više metodička preporuka nego obveza za učenike. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi uključuje i izvannastavne aktivnosti (zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples, posjete glazbenim priredbama itd.).

CILJ

Cilj nastave glazbe u osnovnoj školi jest: uvođenje učenika u glazbenu kulturu; upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog jezika; razvijanje glazbene kreativnosti; promicanje opće vrijednosti zajedništva i suradnje; promicanje osjećaja za lijepo; poštovanje različitosti; razvijanje osjećaja pripadnosti zavičaju i domovini; poticanje izražavanja emocija i estetskog ukusa; razlikovanje „trendovske glazbe“ od trajno vrijednih klasičnih dijela domaćih ili stranih glazbenih umjetnika i velikana.

ZADAĆE

Učenike treba upoznati s (metodički vođenim slušanjem) različitim glazbenim djelima; upoznati s osnovnim elementima glazbenog jezika; poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje); razvijati glazbeni ukus - upoznavanjem konkretnih glazbenih dijela.

 

 

RAZREDNA NASTAVA

PRVI RAZRED

 

 

NASTAVNO PODRUČJE

1. PJEVANJE I SVIRANJE

Pjesme:

Mi smo djeca vesela (narodan); Kad si sretan (Švedska); Janez Bitenc, Tika- taka; Zlatko Špoljar, Veseljak; E. Pandur, Jagoda baštovanka; H. Nedialkov, Jesen; V. Geriček, Kišica; LJ. Goran, Medo, J. Gotovac, Dom; L. Lozančić, Sveti Nikola; Spavaj mali Božiću (narodan iz Bačke); M. Pirnik, Zvončići; J. Marić, Lete, lete laste; M. Turkulin-Horvat, Cvrčkov pozdrav; Proljeće; Eci, peci, pec; Ringe, ringe, raja.

Ključni pojmovi: brojalica, Dječja pjesma (umjetnička, narodna), solo pjevač, glazbena igra.

Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih pjesama.

Prijedlozi za metodičku obradu: usvajanje melodije, ritma i teksta pjesama po sluhu; utvrđivanje naučenog igrama i plesnim pokretom; svi pojmovi u vezi s pjevanjem i/li slušanjem se uvode razgovorom, uz put, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju.

2. RITAMSKE IGRE I KRETANJE UZ GLAZBU

Pjesme:

 Mi smo djeca vesela; Kruška, jabuka, šljiva; Pliva riba; Na livadi; Poskokuša; Oko stabla idemo; Hoki, poki; Berem, berem grožđe.

Ključni pojmovi: pokret, zvuk, igra.

Obrazovna postignuća: prepoznati i ostvariti male ritamske igre, realizirati ih glasom i pokretom.

Prijedlozi za metodičku obradu: plesne dramatizacije iz omiljene priče, bajke, basne; narodne igre i plesovi koji su dostupni djeci.

3. BROJALICE

Brojalice:

Eci peci, pec; Jedna vrana gakala; Išo medo u dućan; Puž - muž pušćaj roge; En ten tini; Pliva patka; Jedan, dva, tri; Pusti puže rogove; Patak; Guče siva grlica; A, be, ce, de; Mačka; Ptičica pjevala; Mami na dar; Ringe raja.

Ključni pojmovi: brojalice.

Obrazovna postignuća: izvoditi ritam jednostavnih pjesama i brojalica.

Prijedlozi za metodičku obradu: igre igrača izvode se govorom vlastitog tijela (pljeskanjem ili dodirom rukama ili topot nogama).

4. SLUŠANJE GLAZBE

Skladbe:

 W. A. Motzart, Uspavanka; Boris Krnić, Medo pleše; Arsen Dedić, Kad bi svi ljudi na svijetu; Zvuci harmonike (izbor); A. Vivaldi, Godišnje doba; Oj, javore, javore (narodna); himna Hrvatske i BiH; C. S. Saëns, Karneval životinja; narodne pjesme iz BiH; životinjski glasovi; Šoštaković, Koračnica; G. Rosini, Duet mačka; Jedna vrana; Edita; Prvi valcer; N. R. Korsakov, Bumbarov let.

Ključni pojmovi: skladba, pjevanje, sviranje, himna.

Obrazovna postignuća: prepoznavati dijelove skladbe koji se ponavljaju, odrediti karakter skladbe, osobine tona, tempa i dinamike.

Prijedlozi za metodičku obradu: prigodna priča vezana za skladbu i misliti na zadaću koju moraju odgovoriti poslije slušanja.

 

DRUGI RAZRED

 

NASTAVNA PODRUČJA

1. PJEVANJE

Pjesme:

Ljiljana Goran, Semafor; Vera Gerčik, Kišica; Hristo Nedjalkov, Jesen; Janez Bitenc, Mlinar Mišo; Vladimir Tomerlin, Združena slova; Zlatko Špoljar, Veseljak; Dragutin Basrak, Padaj, padaj snježiću; Janez Bitenc, Tika-taka; Primož Ramovš, Dijete pjeva; Makso Pirnik, Zvončić u proljeće; Milan Majer, Ale, bale, biri; Josip Kaplan, Čestitka majčici, Zeko pleše.

Narodne:

Iš, iš, iš, ja sam mali miš; En, ten, tini; Teče, teče bistra voda; Moj dom; Dječja poskočica; Sveti Niko svijetom šeta; Spavaj mali Božiću; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smo djeca vesela; Pliva riba; Kako se što radi.

Ključni pojmovi: brojalica, glazbena igra, dječja pjesma (umjetnička, narodna), solo pjevač.

Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih pjesama; prepoznati karakter pjesme (uspavanka, ples, koračnica…); dvoglasje; percipirati i izvoditi pjesme glasno, tiho, polagano i brzo; odrediti visinu tona (po sluhu - viši-niži); pratiti kretanje melodije (uzlazno i silazno); obraditi najmanje 15 pjesama.

Prijedlozi za metodičku obradu: usvajanje melodije, ritma i teksta pjesama po sluhu „Igrom jeke“ i „Igrom lovca“; uvježbavanje uz označavanje doba i ritma raznim tjelesnim pokretima ili na udaraljkama; utvrđivanje naučenoga igrama i plesnim pokretom; svi se pojmovi uvode u vezi s pjevanjem i/ili slušanjem, razgovorom, takoreći usput, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju.

2. SVIRANJE

  • Sviranje ritma - ritamska pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
  • Sviranje doba - kao pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama

Ključni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo.

Obrazovna postignuća: izvoditi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica.

Prijedlozi za metodičku obradu: sviranje ritma i/ili doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje.

3. SLUŠANJE GLAZBE

Skladbe:

Himna BiH; A. Mihanović - J. Runjanin, Lijepa naša domovino; Ludwig van Beethoven, Ptičja tuga; Jean-Baptiste Lully, Dok mjesec sja (dječji zbor); Robert Schumann, Divlji jahač (Album za mlade); Radostan seljak (Album za mlade); Dmitrij Šostakovič, Koračnica; Modest Petrovič Musorgski, Ples pilića; Camille Saint Saëns, Pijetao i kokoši (Karneval životinja); Ludwig van Beethoven, Za Elizu; W. A. Mozart, Sonata za klavir u A duru (Alla turca); Boris Krnić, Medo pleše; Bela Bertok, Igra; Narodi nam se (narodna).

Ključni pojmovi: skladba, pjevanje (pjevač, zbor), sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna, prepoznavanje i razlikovanje vokalne i instrumentalne glazbe.

Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački sastav, tempo, dinamiku, ugođaj); prepoznavanje instrumenata: glasovir, harmonika, violina, violončelo, flauta, klarinet, harfa, gitara, bubanj, udaraljke, upoznati 5-10 skladbi na razini prepoznavanja.

Prijedlozi za metodičku obradu: aktivno višekratno slušanje, uz praćenje tempa, dinamike, prepoznavanja i ponavljanja; prepoznavanje instrumenata ili ansambla i (eventualno) drugih glazbenih elemenata.

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Improvizacija ritma

  • izmišljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom, skupinama glasova, udaraljkama…
  • slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima učenici raspolažu
  • slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom

Improvizacija melodije

  • slobodni improvizirani dijalozi glasom

Improvizacija pokretom

  • male dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret

Tonsko slikanje

  • obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom glazbala prema izboru učenika
  • oponašanje zvukova okoliša spontanom ili dogovorenom improvizacijom

Ključni pojmovi: kreativnost pokret zvuk.

Obrazovna postignuća: izmišljati male ritamske/melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i pokretom; obilježavati pojedine riječi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru učenika.

Prijedlozi za metodičku obradu: slobodno kreiranje, slobodno ritamiziranje imitacijom nastavnika, pljeskanje, kucanje, jednostavne udaraljke; slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje na jednostavnijim glazbalima i slično.

 

TREĆI RAZRED

 

NASTAVNA PODRUČJA

I. PJEVANJE

Pjesme:

V. Stojanov, Jesenska pjesma; Zlatko Poljar, Proljetna pjesma; Mario Bogliuni, Snjegovi; Lazarova-Ruml Jerabkova, Ruke; Zlatko Grgošević, Cin, cin, cin i Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin, Izgubljeno pile i Brzojav; Jakov Gotovac, Dom; Josip Kaplan, Pred majčinom slikom; Marija Matanović, Molba gljive muhare; Stjepan Mikac, Sve bih dao kad bih znao; Giovanni Battista Pergolesi, Gdje je onaj cvijetak žuti; Josip Lulić, Moj djed i U kolu je sestrica; Maria Cukierówna, Tramvaj - auto – vlak.

Narodne:

Pljesnimo svi zajedno, Pliva riba, Blistaj, blistaj, zvijezdo mala, Na kamen sjela Ljubica, Pjevala je ptica kos, Proljetna pjesma, Ja posijah lan, Jedna vrana gakala, Radujte se narodi, Miš mi je polje popasel, Muzika, Mali ples. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece

Ključni pojmovi: ton.

Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih pjesama; percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo; slušno razlikovati pjesme različitog tempa i dinamike; percipirati visine i trajanja tonova.

Prijedlozi za metodičku obradu: usvajanje melodije, ritma i teksta pjesama po sluhu „Igrom jeke“ i „Igrom lovca“; uvježbavanje pjesama uz sviranje doba i ritma različitim pokretima tijela ili udaraljkama; utvrđivanje naučenog igrama i plesnim pokretom; svi pojmovi u vezi s pjevanjem i/li slušanjem se uvode razgovorom, usput, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju što treba pamtiti. Obraditi 15 pjesama.

2. SLUŠANJE GLAZBE

Skladbe:

Antun Mihanović - Josip Runjanin, Lijepa naša domovino; Robert Schumann, Vojnička koračnica (Album za mlade, op. 68); Robert Schumann, Proljeće; Franz Schubert, Uspavanka (dj. zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski, Stari dubrovački plesovi; Josip Magdić, Mali zoo (Leptir, Muha, Pauk); Antonio Vivaldi, Zima; Camille Saint-Saëns, Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval životinja); Nikolaj Rimski-Korsakov, Bumbarov let (Priča o caru Saltanu); Leopold Mozart, Dječja simfonija (svi stavci, ali pojedinačno); Wolfgang Amadeus Mozart, Menuet (3. stavak, Mala noćna muzika KV 525); Aram Hačaturijan, Ples sa sabljama (iz baleta Gajane); Giovanni Battista Pergolesi, Gdje je onaj cvjetak žuti (dj. zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx: Svim na zemlji mir, veselje; J. Strauss: Jelačić koračnica; Branimir Sakač: Instrument čarobnjak.

Ključni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent, skladatelj.

Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački sastav, tempo, dinamika, ugođaj).

Prijedlozi za metodičku obradu: aktivno, višekratno slušati skladbe, uz praćenje tempa, dinamike, prepoznavanje instrumenata ili ansambla i (eventualno) drugih glazbenih elemenata; slušati i primjere iz 2. razreda; treba pamtiti 5 - 10 novih skladbi na razini prepoznavanja (prema individualnim sposobnostima učenika); izgovarati naslov skladbe uz njezino prepoznavanje.

3. SVIRANJE

Nastavni sadržaj: sviranje ritma, doba i melodije.

Ključni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo.

Obrazovna postignuća: svirati i razlikovati ritam i dobe obrađenih brojalica i pjesama.

Prijedlozi za metodičku obradu: sviranje ritma i/li doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje.

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Nastavni sadržaj: improvizacija ritma, melodije, meloritamskih cjelina, pokreta, tonsko slikanje.

Ključni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske cjeline.

Obrazovna postignuća: Znati primijeniti slobodnu zvukovnu improvizaciju rukama, nogama, instrumentima kojima učenici raspolažu.

Prijedlozi za metodičku obradu:

Improvizacija ritma

  • izmišljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama (ritamski razgovor)

Improvizacija melodije

  • slobodni improvizirani dijalozi glasom (melodijski razgovor)

Improvizacija meloritamskih cjelina

  • slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predlošku

Improvizacija pokretom

  • male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret

Tonsko slikanje:

  • obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru učenika,
  • oponašanje zvukova neposrednog okoliša spontanom ili dogovorenom improvizacijom. (književni tekst)

U ovim aktivnostima važan je proces a ne rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.

 

ČETVRTI RAZRED

 

NASTAVNA PODRUČJA

1. PJEVANJE

Nastavni sadržaji - Pjesme:

Arsen Dedić, Sretna Nova godina; Branko Starc, Zvončići-ći; Nikša Njirić, Godišnja doba; Rajko Ećimović, Saonice male Sanje; Lovro Županović, Zapjevajmo složno svi; Branimir Mihaljević, Zeko i potočić; Marija Matanović, Proljeće u srcu; M. Brajša Rašan, Moja majka; Ludevit Gaj, Oj, Hrvatska, oj; Andre-Ernest-Modeste Gretry, Magarac i kukavica i Bumbari i pčele; Petar Bergamo, Avanture maloga Juju; Vatroslav Kolander, Jesenska.

Narodne:

Nesla dekla v melin; Kriči, kriči, tiček; Pleši, pleši poskoči ; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to vrijeme godišta; U kolu; Sunce sije, kiša će; Cin can cvrgudan; Jednu sem ružu mel; Ftiček veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kiša pada; Raca plava po Dravi; Ode zima.

Ključni pojmovi: domoljubna pjesma.

Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih pjesama; percipirati, izvoditi i slušno razlikovati pjesme u različitom tempu i dinamici; percipirati visine i trajanja tonova.

Napomene: Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja poštujući načelo zavičajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Obraditi najmanje 15 pjesama.

Prijedlozi za metodičku obradu: nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozračju lišenom svake napetosti. Stoga treba napustiti uobičajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako bi se učionica doživjela kao slobodan prostor u kojem učenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se više ili manje stilizirano (plesati, koračati).

Temeljna metoda rada u ovom, ali i u ostalim nastavnim područjima, mora biti razgovor učitelja s učenicima, pa i razgovor između samih učenika. Sve što je važno znati, uči se tu, na samome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vježbanjem (pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim slušanjem glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost koja nižim ne opterećuje učenike. Kod njih treba stvarati dojam kako je dovoljno da budu opušteni kako bi se prepustili djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s učiteljem kao partnerom.

Pjesme se uče po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za uvježbavanje intonacije dura i mola - pjevanjem solmizacijom, a sve shvaćati kao neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja ako odgovaraju dobi, glazbenim mogućnostima djece i svrsi predmeta. Treba postići lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju.

Svi se pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer, a zatim se razgovorom iz glazbe izvode zaključci. Gdje god i kad god je to moguće, treba se poslužiti i video komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente: običaje, nošnje. Učenici trebaju prepoznati glazbu prema folklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisati značajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici. Znanje učenika provjeravati isključivo uz upotrebu glazbenih primjera!

2. SLUŠANJE GLAZBE

Nastavni sadržaji - Skladbe:

Državna himna BiH; Antun Mihanović - Josip Runjanin: Lijepa naša domovino; Wolfgang Amadeus Mozart, Čežnja za proljećem (dj. zbor); Wolfgang Amadeus Mozart, Das klinget so herrlich das klinget so schön – zbor sa zvončićima (iz opere Čarobna frula: Finale 1. čina); Andre-Ernest-Modeste Gretry, Magarac i kukavica (dj. zbor); Emil Cossetto, Moja diridika (zbor i tamburaški ork.); Fortunat Pintarić, Dudaš; Rudolf Matz, Stara ura igra polku; Rudolf Matz, Elegija i humoreska; Antonin Dvořák, Humoreska; Camille Saint-Saëns, Labud, Pijanisti, Slon, Završna koračnica (iz ciklusa Karneval životinja); Ivo Lhotka Kalinski, Gudba za kolo horvatsko; Sergej Prokofjev, Peća i vuk; Luigi Boccherini, Menuet; Petar Iljič Čajkovski, Ples šećerne vile.

Ključni pojmovi: oblik skladbe (dvodijelna i trodijelna pjesma, solo pjesma strofnog oblika), glazbeni instrumenti.

Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački sastav, tempo, dinamika, ugođaj i glazbeni oblik); prepoznati glasovir; prepoznati violinu i violončelo u kompoziciji; prepoznati flautu i klarinet; prepoznati trubu; prepoznati harfu; prepoznati gitaru i harmoniku; prepoznati bubanj i druge udaraljke; prepoznati izvođački orkestar.

Napomene: Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi na razini prepoznavanja, prema pojedinačnim sposobnostima učenika, te po izboru učitelja. Prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još pokoje skladbe. Za nastavno područje „Slušanje glazbe“ mogu se rabiti i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece.

Prijedlozi za metodičku obradu: skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene značajke. Intonacijske i ritamske pojave osvješćuju se na naučenim pjesmama po sluhu, bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja.

Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve značajke zvuka pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera. Primjeri su ilustracijski i ne moraju se slušati u cjelini, ali se to slušanje preporučuje ako postoji raspoloživo vrijeme. Tada je to aktivno slušanje s aktivnim praćenjem glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.

Glazbeni se oblici upoznaju na temelju slušanja i aktivnoga praćenja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije. Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja), već prema raspoloživom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na određenje vrste, na glavne značajke, glavne skladatelje (informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se slušaju višekratno i u cjelini. Ne uče se verbalne definicije.

3. SVIRANJE

Nastavni sadržaji: sviranje ritma, doba, melodije.

• sviranje ritma prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje

• sviranje doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje

• svirati melodiju od dva do tri tona različite visine, po sluhu

Ključni pojmovi: ritam, dobe.

Obrazovna postignuća: izvoditi ritam i dobe naučenih pjesama; razlikovati ritam i dobe.

Prijedlozi za metodičku obradu: predočiti djeci Orffov dječji instrumentarij - podjela i vrste instrumenata; demonstrirati sviranje na svakom pojedinom instrumentu; izraditi aranžmane u funkciji pratnje pjesmi; kroz školsku godinu omogućiti svakom djetetu u razrednom odjelu da se iskuša u svakom instrumentu Orffova dječjeg instrumentarija; pratiti koji se učenici bolje snalaze s određenim instrumentom kako bi se pojedine pjesme (za razrednu ili školsku priredbu) uvježbale s najboljim „sviračima“.

ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Nastavni sadržaji: improvizacija ritma, melodije, meloritamskih cjelina, pokreta, tonsko slikanje.

Improvizacija ritma

  • izmišljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama…
  • ritamski razgovor - slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima učenici raspolažu, ( u okviru odgovarajuće metričke fraze)

Improvizacija melodije

·         slobodni improvizirani dijalozi glasom (melodijski razgovor)

Improvizacija meloritamskih cjelina

·         slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predlošku (književni tekst)

Improvizacija pokretom

·         male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret

Tonsko slikanje

·         obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru učenika

·         oponašanje zvukova slobodnom improvizacijom

Ključni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.

Obrazovna postignuća: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom; obilježavati pojedine riječi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru učenika; oponašati zvukove slobodnom improvizacijom.

Prijedlozi za metodičku obradu: slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje učitelj organizira i ostvaruje potpuno slobodno, vodeći računa samo o njenoj glazbenoj relevantnosti. U tim aktivnostima važniji je proces od ishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike. Može se koristi spontana ritmička improvizacija uz primjenu vlastitog tijela kao "instrumenata" i na predmetima u okolini; spontana melodijska improvizacija glasom i na instrumentima Orffova dječjeg instrumentarija; spontana ritmička improvizacija na instrumentima Orffova dječjeg instrumentarija; literarno izražavanje uz slušanje glazbe; likovno izražavanje uz slušanje glazbe; glazbeno-scenske igre (pjevanje, sviranje, dramatizacija).

 

PETI RAZRED

 

NASTAVNA PODRUČJA

1. PJEVANJE

Pjesme: W. A. Mozart, Čežnja za proljećem; F. Schubert, Snivaj, spavaj; S. Mikac, Sve bih dao kad bih znao; Z. Grgošević, Sunčece zahaja i Gle ide jež; R. Rogers, DO, RE, MI; M. Milanković, Maestral; J. Kaplan, Čestitka majčici; J. Kaplan, Mjesečev pjesnik; J. Gotovac, Dom; N. Njirić, Vjetar; // Ćuk sedi; Evo san ti doša; Vrbniče nad morem; Dva i dva su četiri; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj Jelo, Jelice; Teče, teče bistra voda; Ćiro; Farandine moj; Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena;

U livadi pod jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela (Mogu se pjevati i druge pjesme, po odabiru učitelja, ako su prilagođene glazbenim mogućnostima djece).

Ključni pojmovi: pjesme kao takve.

Obrazovna postignuća:poznavanje 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati melodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku.

Prijedlozi za metodičku obradbu: pjesme se uče po sluhu metodom imitacije.

2. SLUŠANJE GLAZBE

Skladbe:

P. I. Čajkovski, Zima (dj. zbor); F. Chopin, Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn, Koncert za trubu u Es-duru, 1. st.; M. P. Musorgski, Slike s izložbe (Promenada, Ples pilića Tuilleries); F. Schubert, Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn, Svadbena koračnica op. 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu komediju San Ivanjske noći; W. A. Mozart, Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak); R. Schumann, Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68.; A. Vivaldi, 4 godišnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi, Zbor Cigana iz opere Trubadur; B. Bjelinski, Kapljice (dj. zbor); B. Papandopulo, Osam studija za klavir - br. 1: Sinfonietta za gudače, 3. stavak Perpetuum mobile; B. Kunc, Mlado lišće: Draga priča: Tri prizora iz crtanog filma; I. L. Kalinski, Dalmatinski plesovi(Učitelj može izabrati i druge pjesme koje odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece).

Ključni pojmovi: skladbe kao takve.

Obrazovna postignuća: poznavanje 5-10 novih skladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnim sposobnostima učenika); znati ime skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvođačkih sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, dinamiku i slično) na razini prepoznavanja.

Prijedlozi za metodičku obradu: aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje elemenata oblika, tempa, melodijskih, ritamskih, dinamičkih i drugih glazbenih elemenata.

3. IZVOĐENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO

Sadržaj:

Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija.

Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera; jednostavne ritamske pojave (figure).

Ritamske i metarske oznake iz naučenih pjesama; temeljne oznake tempa.

Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva „teoretiziranja“; pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uočavanja podudarnosti kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom. Iz pjevanja pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu. Upoznavanje pojava bez uvježbavanja.

Ključni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba crtovlje, ključ.

Obrazovna postignuća: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom; trajanja nota (razina prepoznavanja); elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvođenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem, izgovaranjem neutralnim slogom.

Prijedlozi za metodičku obradu: pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva „teoretiziranja“; pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uočavanja podudarnost kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom; poznavanje pojava bez uvježbavanja.

4. GLAZBENE IGRE

Sadržaj:

Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru učitelja: slobodno ritmiziranje oponašanjem učitelja, slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.

Ključni pojmovi: 0.

Obrazovna postignuća: važna je aktivnost; kompetencije su relativne i individualno različite.

Prijedlozi za metodičku obradu: slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru učitelja; slobodno ritmiziranje imitacijom učitelja; slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.

IZBORNE TEME

Zbog malog broja sati, ali i zbog specifičnosti predmeta, u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogućnost izbornih sadržaja u područjima pjevanja, slušanja glazbe, te u području glazbenih igara.

5. FOLKLORNA GLAZBA

Ključni pojmovi: pjesme kao takve

Obrazovna postignuća: upoznavanje i izvođenje tradicionalnih narodnih pjesama; pjevanje narodnih napjeva iz gradske i seoske sredine; svatovski napjevi i običaji; narodna kola iz raznih krajeva BiH.

Prijedlozi za metodičku obradu: svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se vođenim razgovorom iz glazbe izvode zaključci.

 

ŠESTI RAZRED

 

NASTAVNA PODRUČJA

1. PJEVANJE

Nastavni sadržaj - Pjesme:

Pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika.

Ključni pojmovi: pjesme kao takve.

Obrazovna postignuća: poznavanje 15 pjesama; lijepo i izražajno pjevanje; jasan izgovor i razumijevanje teksta; glazbena interpretacija. Glazbeni se pojmovi izvode iz značajki same pjesme (tempo, mjera, dinamika, ritam, glazbeni oblik i dr.).

Prijedlozi za metodičku obradu: pjesme se uče po sluhu; neke pjesme mogu se iskoristiti za uvježbavanje intonacije dura i mola - pjevanjem solmizacijom , a sve shvaćati kao neobveznu igru; naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: prepoznavanje i reprodukcija jednostavnijih melodija i ritma (učenici mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije).

2. IZVOĐENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO

Sadržaj: dur – mol tonalitet, ritamske i melodijske pojave u naučenim pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike, uz talijanske nazive.

Ključni pojmovi: tonalitet, du, mol, temeljne oznake tempa i dinamike.

Obrazovna postignuća: informativno poznavanje temeljnih znakova notnog pisma, na razini prepoznavanja.

Prijedlozi za metodičku obradu: pojave se osvješćivaju na naučenim pjesmama po sluhu, bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, uspješnost će ovisiti o razvijenosti slušne percepcije.

3. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

Skladbe:

W. A. Mozart, Sonata u A – duru, KV 33 (1. stavak samo tema); V. Žganec, Vehni vehni fijolica; R. Matz, Elegija i humoreska; R. Wagner, Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez; J. Strauss, Pizzicato polka; N. Paganini, Capriccio u a molu, op.1,br.24; H. Villa - Lobos, Preludij br. 3; C. M. von Weber, Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak; F. Liszt, Ljubavni san; W. A. Mozart, Divertimento u D – duru; J. S. Bach, Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut;

Ključni pojmovi: skladbe kao takve – njihovo zvučanje.

Obrazovna postignuća: poznavanje skladbi; obogaćivanje slušnog glazbenog repertoara; obogaćivanje umjetničkog senzibiliteta za glazbu; informacija o: elegija, humoreska, capriccio, pizzicato, preludij; skladbe, imena skladatelja (samo prepoznavanje).

Prijedlozi za metodičku obradu: skladbe se slušaju postupkom aktivnog slušanja, u kojem učenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene karakteristike.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: prepoznavanje skladbi po vibracijama; mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost ovisi o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

4. OBLIKOVANJE GLAZBENIH DJELA

Sadržaj - Primjeri:

Oj Jelena Jelena; Hrvatska himna; Himna BiH; J. B. Lully, Dok mjesec sja; G. B. Pergolesi, Gdje je onaj cvijetak žuti; W. A. Mozart, Čežnja za proljećem; F. Schubert, Uspavanka; R. Schumann, Divlji jahač i Radostan seljak; L. van Beethoven, Ptičja tuga; Tema Ode radosti iz 9. simfonije; P. I. Čajkovski, Slatko sanjarenje; G. Bizet, Votre toast je peu vous le rendre … (Pjesma Toreadora iz opere Carmen).

Ključni pojmovi: skladbe kao takve.

Obrazovna postignuća: poznavanje glazbenih primjera; dvodijelna pjesma, rečenica, period, trodijelna pjesma (prepoznavanje na konkretnim glazbenim primjerima – ne uče se definicije); obogaćivanje slušnog, glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa, razvijanje umjetničkog osjećaja za glazbu.

Prijedlozi za metodičku obradu: oblikovni elementi upoznaju se na temelju slušanja predloženih glazbenih primjera; učenici slušanjem i razgovorom sami izvode zaključke.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: uključiti učenike samo u zajedničko slušanje glazbe, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

5. GUDAČKA GLAZBALA

Sadržaj - Primjeri:

P. Sarasate, Ciganski napjevi, op. 20; N. Paganini, Capriccio u a – molu, op. 1, br. 24; W. A. Mozart, Koncertantna simfonija za violinu, violu i orkestar u Es – duru KV 364; C. Saint Saëns, Karneval životinja – Slon; Primjer iz jaaz glazbe – po volji (napr: Jacgues Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D – duru.

Ključni pojmovi: gudačka glazbala, violina, viola, violončelo, kontrabas.

Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakog pojedinog gudačkog glazbala na razini prepoznavanja, na glazbenom primjeru i na slici (ne uče se definicije).

Prijedlozi za metodičku obradu: glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih primjera; kako bi se upoznali učenici sa zvukom pojedinog gudačkog glazbala potrebno je za svakog imati više primjera; primjeri su ilustrativni i ne moraju se slušati u cjelini; ako vrijeme dozvoljava slušaju se u cjelini uz aktivno praćenje nekih parametara: melodija, ritam, tempo.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: povezati vizualni izgled glazbala s zvukom.

6. FOLKLORNA GLAZBA

Sadržaj: folklorne teme po slobodnom izboru, po načelu zavičajnosti.

Ključni pojmovi: glazbala iz pojedinih krajeva, pjevanje uz ples, kola, šaljive pjesme.

Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe pojedinih krajeva, barem nekih od pojmova na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru; poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe pojedinih krajeva, barem nekih od pojmova na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Prijedlozi za metodičku obradu: slušanje glazbenih priloga, razgovor s ciljem prepoznavanja glazbala, pjesama, kola i plesova iz pojedinih krajeva; geldanje video zapisa s folklornom glazbenom baštinom.

7. SLOBODNO IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU, PLES, SVIRANJE

 (DJEČJE STVARALAŠTVO)

Sadržaj: slobodan, po izboru učitelja.

Ključni pojmovi: 0 - važna je aktivnost.

Obrazovna postignuća: naglasak je na aktivnostima učenika i procesu, a ne rezultatu; aktivnim sudioništvom učenici izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija se njihov osjećaj za glazbu; aktivnost u službi rekreacije.

Prijedlozi za rad sa učenicima sa posebnim odgojno - obrazovnim potrebama: uz naglašen ritam s puno kreativnosti, učenici mogu sudjelovati u realizaciji teme.